Naslovna stranaO namaLinkoviKontaktMapa sajtaReference
 
 
 
 

 

Društvene norme i ponašanje mladih

Svako društvo postavlja određene norme ponašanja u svakoj oblasti, pa tako i kada je u pitanju seksualnost. Postoji socijalno prihvatljiv nivo na kojem je moguće razgovarati o seksualnosti (npr. u okviru prevencije polno prenosivih infekcija, ili kada se radi o stvaranju potomstva), ali takođe postoji i praktični nivo - ono što ljudi rade, praktikuju, ali o čemu nije socijalno poželjno ili dozvoljeno govoriti.

Norme su neophodne u svakom društvu, ali ukoliko su suviše rigidne one utiču na to da se realnost brutalizuje. Rigidne norme dovode mlade ljude u rizik, jer onda postaje nemoguće razgovarati o praktičnom nivou (ponašanju mladih); zbog neznanja, predrasuda i pogrešnih predstava mladi se ne mogu adekvatno zaštititi, a sve eventualne posledice navedenog snose sami.

Na primer, neke od normi su da tinejdžeri ne stupaju u seksualne odnose, da ih ne zanimaju pitanja vezana za seksualnost, da koriste sredstva zaštite, da devojke čuvaju nevinost do braka, da adolescenti u porodici stiču osnovna saznanja o reproduktivnim pitanjima, itd.

Istovremeno, kakva je realnost u našoj zemlji? Podaci dobijeni u novijim istraživanjima pokazuju da:

• Prvo seksualno iskustvo mladići imaju u uzrastu od 15-16 g. a devojke u uzrastu 16-17 g.

• Kontraceptivna sredstva koristi samo 25% adolescenata

• Svaka šesta devojka mlađa od 19 godina imala je iskustvo bar jedne neželjene trudnoće; u Srbiji se godišnje registruje oko 16.000 adolescentskih trudnoća, a preko 90% ovih trudnoća je neželjeno

• 20-30% adolescenata ima bar jednu polno prenosivu infekciju

• O većini polno prenosivih infekcija (osim HIV-a) se vrlo malo zna: za hlamidiju je čulo 2,7% adolescentkinja a za hepatitis B njih 0,7%

• Glavni izvor informacija o seksualnosti za većinu adolescenata su prijatelji (70% devojaka, 60% mladića), zatim 'iskusnije osobe' (60% devojaka, 43% mladića), štampa, mediji (33% devojaka) i sopstveno iskustvo (50% mladića).

Pred realnošću se ne smeju zatvarati oči. Rigidno tumačenje normi dovodi do toga da se negira realnost i ne čini ništa da se sumorna slika stanja reproduktivnog zdravlja mladih popravi.

Za više informacija, pročitajte rezultate istraživanja koje je u periodu od 1995. do 1997. sprovedeno na uzorku od 300 seksualno aktivnih devojaka uzrasta do 19 godina, pacijentkinja Savetovališta za mlade Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije ('Ponašanje i stavovi adolescenata relevantni za reproduktivno zdravlje').
 

Novosadski humanitarni centar, 2006.